Hantavirus nije „novi supervirus“, nego stara poznata bolest pod drugim imenom
Ovih dana se u medijima često pojavljuje izraz hantavirus, uz dramatične naslove koji lako stvaraju utisak da se radi o nečemu novom, opasnom i nepoznatom. Međutim, to je klasičan primer senzacionalizma i preterivanja u javnom izveštavanju.
Za ovu bolest sam prvi put čuo još kao dete, i tada se kod nas uvek zvala „mišja groznica“. Ljudi su taj naziv koristili upravo zato što je bio jasan i razumljiv – povezan sa miševima i boravkom u prirodi, starim kućama, podrumima i sličnim mestima.
Danas se u medijima koristi stručni naziv hantavirus, što zvuči ozbiljnije i „teže“, pa kod mnogih stvara pogrešan utisak da se radi o nekoj novoj globalnoj pretnji ili čak „supervirusu“. U stvarnosti, reč je o istoj bolesti koja je poznata medicini i u našem regionu već decenijama, i koja se periodično javlja u određenim uslovima kada se poveća broj glodara u prirodi.
U bivšoj Jugoslaviji su se sporadični slučajevi mišje groznice pojavljivali godinama unazad, ali tada nije bilo medijske histerije niti senzacionalnih naslova. To je bila poznata, lokalno prisutna zoonoza, sa jasnim epidemiološkim obrascem i bez masovnog širenja među ljudima.
Za razliku od respiratornih virusa koji se lako prenose sa čoveka na čoveka i mogu izazvati pandemije, hantavirus se ne širi na taj način. Infekcija nastaje uglavnom kontaktom sa izlučevinama zaraženih glodara, najčešće u zatvorenim ili zapuštenim prostorima ili pri radu u prirodi.
Zato je važno napraviti razliku između stvarnog zdravstvenog rizika i načina na koji se informacije plasiraju u javnosti. Hantavirus nije nova pojava, niti „nepoznata opasnost koja preti čovečanstvu“, već stara poznata bolest koja se danas jednostavno opisuje drugačijim, stručnim imenom. Narodski rečeno smrdljiva i naručena novinska škrabala duvajte ga!